12 Dec 2022

Ekonomski izveštaj – decembar 2022.

NBS povećala kamatnu stopu na 5,0% Stabilizacija rasta inflacije u decembru ili samo predah? Standard and Poor’s potvrdio BB+ kreditni rejting

Uvodni pregled

I pored prvih znakova usporavanja inflacije na pojedinim tržištima, glavne centralne banke (FED, ECB, BoE i SNB) nastavile su sa povećanjem kamatnih stopa na kraju 2022. godine, a ECB i FED su čak najavile i više nivoe kamatnih stopa. Naime, ECB je usporila sa povećanjem referentne kamatne stope za 50bp nakon dva povećanja od 75bp, ali je, sa druge strane, korigovala svoja inflatorna viđenja koja više nisu tako optimistična. Dakle, kamatna stopa biće povećana značajnije nego što smo to očekivali pre mesec dana, ali sporijim tempom, tj. 50bp u februaru, martu, a moguće i u aprilu.

Promena odluke u pravcu značajnijeg rasta kamatne stope, rezultat je novih prognoza rasta inflacije (inflatorni pritisci će ostati dosta visoki do i tokom 2025. godine). U skladu sa novim ECB smernicama za kamatnu stopu, RBI Istraživanje je povećalo prognozu ključne kamatne stope ECB na 4% u 2. kvartalu 2023. sa 3%, sa očekivanjem da kamata ostane na tom nivou do kraja 2023. godine. Iako je inflacija u evrozoni usporila rast u decembru mesecu na procenjenih 9,5% sa 10,1% u novembru, još uvek nije jasno da li je usporavanje konačno, s obzirom da važenje mera vlada ističe krajem 2022. godine, a još uvek nije poznato da li će važenje mera biti produženo, što će uzrokovati novi rast inflacije u nekim zemljama. Sentiment indikatori evrozone, PMI industrija i PMI usluge, su i dalje negativni, međutim, evidentan je trend usporavanja pada, moguće kao posledica preduzetih mera vlada u cilju sprečavanja negativnih efekata energetske krize na ekonomiju, kao i činjenice da su problemi u snabdevanju sada puno manjeg intenziteta. Sve ovo ukazuje na to da će recesija u evrozoni biti manjeg intenziteta od očekivanog.

Kada je u pitanju Srbija, i pored snažnog priliva stranih direktnih investicija (SDI), ekonomija, industrijska proizvodnja i lična potrošnja su usporile rast već u trećem kvartalu. Sa jedne strane rast cena svih proizvoda i usluga je dosta umanjio raspoloživi dohodak za potrošnju stanovništva, a sa druge strane rastući troškovi kamata i cena energenata, kao i povišen geopolitički rizik, usporili su rast industrijske proizvodnje. Dalje, jedan deo stranih direktnih investicija je rezultat premeštanja kapitala iz rizičnih regiona u zemlju koji nije bio investiran u nove usluge ili proizvodne kapacitete.

Moguće da će taj deo stranih direktnih investicija ipak biti investiran u narednoj godini. Za sledeću godinu očekujemo rast BDP-a od 1,9%, posle očekivanih 2,4% u ovoj godini, a da će rast biti podržan ličnom potrošnjom, dok se očekuje negativan doprinos investicija i državne potrošnje. I pored visokih kratkoročnih rizika, naročito geopolitičkih, procenjujemo da domaća ekonomija raspolaže sa dovoljno resura da podnese rizike, što je i potvrđeno kroz potvrdu kreditnog rejtinga BB+ od strane rejting agencije Standard and Poor’s, sa stabilnim izgledima za povećanje rejtinga. Naime, devizne rezerve su na istorijskom maksimumu (17,3 mlrd evra), javni dug je nizak u poređenju sa regionom, a sredstva za finansiranje deficita su obezbeđena kroz novi MMF stand-by aranžman.

 

Monetarna politika

NBS nastavila sa snažnim rastom referentne kamatne stope za 50bp na 5,0%, usled očekivanog rasta inflacije u 1. kvartalu 2023. godine

Uprkos prvim znacima slabljenja privrede u 3. kvartalu, Izvršni odbor Narodne banke Srbije odlučio je da nastavi sa značajnim povećanjem kamatne stope (+50bp) na 5,0%, kako bi ograničio sekundarne efekte rasta cena putem inflacionih očekivanja, ali i uticaj izvoznih cena na rast inflacije. Iako, su američka i evropska centralna (Fed i ECB) usporile sa povećanjem kamatne stope, one su najavile produženje perioda rasta kamate stope, tako da odluka NBS da (za sada) nastavi sa restriktivnom putanjom monetarne politike negde korespondira odlukama ECB-a i FED-a.

Referentna kamatna stopa je od aprila meseca povećana devet puta, sa 1% na 5%. Dok NBS želi da ublaži drugi krug uticaja rasta inflacionih očekivanja, uvoznih cena, kao i promenljivog sentimenta cena energenata i hrane, u odluci o nastavku rasta ove stope, vidimo oprez NBS u smislu namere da preventivno deluje u slučaju daljeg rasta inflacije u 1. kvartalu 2023. godine. Naime, iako novembarska inflacija ukazuje na usporavanje rasta cena, u prvom delu 2023. godine najavljeno je povećanje penzija i plata u javnom sektoru, cena gasa i električne energije, što bi sve zajedno moglo imati inflatorni efekat. Stoga, očekujemo da će NBS nastaviti da povećava stopu i u januaru i februaru u rasponu od 25bp do 50 bp, uz podršku svih navedenih faktora, ali i visokih geopolitičkih rizika. Verujemo da će ključna stopa dostići maksimum od 6% u 1. kvartalu 2023. i ostati na tom nivou do kraja 2023. godine.

Podržavamo očekivanje NBS da će inflacija od 2. kvartala postepeno usporavati zbog slabije tražnje, a da će to usporavanje da se ubrza u drugoj polovini 2023. godine na osnovu pretpostavke da će globalni faktori rizika, u pogledu cena roba i energenata, i geopolitičkog raspoloženja popustiti. Dalje, poljoprivredna sezona 2023. godine biće važna za cene hrane, s obzirom da je poljoprivreda bila pogođena sušom dve godine zaredom, što je prilično neobičan vremenski scenario za našu zemlju. Cene hrane su glavni pokretač inflacije od kasnog leta, posebno artikli (povrće i voće) koji nisu bili obuhvaćeni odlukom vlade o zamrzavanju cena. Kada je reč o BDP-u, NBS očekuje rast BDP-a u 2023. godini u rasponu od 2%-3%.

Dinar je dodatno ojačao u odnosu na evro tokom decembra usled snažnih deviznih priliva, da bi se brzo vratio na nivo 117,3. Jačanje dinara u odnosu na evro zahtevalo je da NBS interveniše na strani kupovine (maj-novembar: 2,7 milijarde evra). Ukupne neto devizne intervencije u 2022. godini iznosile su 450 miliona evra (neto kupovina), dok su devizne rezerve NBS zahvaljujući deviznim intervencijama porasle na 17,3 milijardi evra u novembru nakon što su pale u maju (13,9 milijardi evra). U 2023. godini očekujemo blagu depresijaciju valute zbog očekivanog usporavanja domaće i globalne ekonomije, dakle niže izvozne tražnje i nižeg priliva stranih direktnih investicija usled i dalje povišenog geopolitičkog rizika.

Posledično, na kraju 2023. godine očekujemo da će EUR/RSD biti na nivou od 118,3, uz rizik da depresijacija bude i niža usled visokih deviznih rezervi i činjenice da je obezbeđeno finansiranje deficita budžeta za 2023. Promptna povećanja referentne kamatne stope američke centralne banke, koja su prethodila akcijama ostalih centralnih banaka, kao i povoljnija situacija u smislu energetske nezavisnosti, išla je na ruku dolaru tokom 2022. godine. U 2023. godini očekuje se slabljenje dolara u odnosu na evro na 1,08 na kraju godine sa 1,02 na kraju 2022. godine, jer se očekuje da će FED brže završiti sa rastom kamatne stope u odnosu na Evropsku centralnu banku, dok će, s druge strane, recesioni scenario evrozone izgleda biti dosta blaži u odnosu na provobitna scenarija.

 

Inflacija

Prvi znaci usporavanja rasta inflacije ili samo trenutni predah, pre povećanja zarada, penzija i cena energenata

Kontinuiran mesečni rast inflacije od avgusta meseca konačno je usporen u novembru (+1% mesečno), posle rasta od 1,9% mesečno u prethodnom mesecu. Primetno je usporavanje rasta cena kod dosta proizvoda tokom novembra, što je verovatno povezano sa usporavanjem potrošnje neprehrambenih proizvoda, kao i potrošnje hrane. Usporavanju rasta mesečne inflacije najviše su doprinele cene hrane (1,2%) posle rasta od 3,5% u oktobru, najviše pad cena voća i povrća, kategorije koje su najviše doprinele rastu potrošačkih cena tokom oktobra. Kao rezultat toga, cene roba su porasle za 1,0% mesečno (oktobar: +2,1% mesečno), a cene usluga značajno su usporile rast (+0,7% mesečno) nakon oktobarskih 1,4% mesečno.

Usporavanje rasta mesečne inflacije rezultiralo je stabilizacijom inflacije na godišnjem nivou (15,1%) posle 15,0% godišnje u oktobru, uz podršku cena hrane i bezalkoholnih pića (+22,5% godišnje), transporta (+12,9% godišnje), stanovanja, vode, struje, gasa i drugih goriva (+18,4% godišnje), opreme za stan i tekućeg održavanja (+15,9% godišnje) i alkoholnih pića i duvana (+7,7% godišnje). Jedan deo tržišta smatra da je ovo maksimalan rast inflacije i da se može očekivati nastavak usporavanja rasta potrošačkih cena. U principu, rano je donositi zaključak da li je završen trend rasta inflacije samo na osnovu usporavanja rasta u jednom mesecu.

Pravo pitanje za 2023. godinu jeste da li će biti jači efekat inflatornih faktora (korekcije zarada u javnom sektoru, penzija, cena gasa i električne energije u prvom delu 2023. godine) ili antiinflatornih faktora (usporavanje rasta ekonomije, lične i izvozne tražnje). Cene industrijskih proizvođača imaju sličan trend kao i u evrozoni, nastavljaju usporavnje rasta u novembru (+14,3% godišnje) u odnosu na oktobarski rast od 14,9% godišnje. Uvozne cene su takođe izgubile dinamiku rasta u novembru (+13,0%), nakon 15,3% u prethodnom mesecu, usled usporavanja rasta inflacije u evrozoni. Iako su cene poljoprivrednih proizvođača ponovo ubrzale rast (+30,0%) posle septembarskih 21,8% rasta, taj podatak je već obuhvaćen oktobarskom ukupnom inflacijom, tako da verujemo da će ovaj indikator pokazati sličan sentiment u novembru, kao i svi ostali pokazatelji rasta cena.

Bazna inflacija (potrošačke cene po isključenju cene energije, hrane, alkohola i cigareta) je ostvarila rast od 9,7% u novembru posle 9,5% godišnje u oktobru. Usporavanju rasta bazne inflacije doprinosi usporavanje inflacije u evrozoni i stabilnost deviznog kursa.