13 Jul 2021

Ekonomski izveštaj – jul 2021

Izvoz    nastavio    snažan    rast    podržan    oporavkom tražnje ali i rastom cena proizvoda. Industrijska proizvodnja i promet na malo usporili rast tokom maja usled manjeg efekta baze. Inflacija očekivano usporila rast na 3,3% u junu

Uvodni pregled/Prognoze

Republički Zavod za statistiku objavio je novu procenu broja stanovnika za 2020. godinu. Procenjen broj stanovnika u Republici Srbiji u prethodnoj godini je 6.899.126 i potvrđuje trend depopulacije jer je broj stanovništva opao za 6,7% u odnosu na 2019. godinu (6.945.235). Procena stanovništva zasnovana je na rezultatima statistike prirodnog kretanja i unutrašnjih migracija stanovništva. Posmatrano po polu, 51,5% čine žene, a 48,7% čine muškarci. Učešće starijih od 65 godina povećano je na 21,1% u 2020. godini sa 20,7% u 2019, dok je učešće radno sposobnog stanovništva smanjeno sa 65% u 2019. godini na 64,6% u 2020. godini. U periodu 2002-2020. godine, smanjeno je učešće stanovništva radnog uzrasta (15–64) u ukupnom stanovništvu sa 67,3% (2002) nа 64,6% (2020). Dalje, prosečna starost porasla je sa 40,2 na 43,4 godina, na šta utiče i produženje očekivanog trajanja života sa 72,3 u 2002. godini na 74,2 u godini.

Širenje delta soja korona virusa podstaklo je tržište da analizira u kojoj meri će novi talas virusa uticati na usporavanje ekonomije evrozone. Većina analitičara saglasna je sa mišljenjem da većina vakcina sprečava ozbiljno napredovanje bolesti nakon infekcije delta varijantom, tako da će četvrti talas korona virusa koji se očekuje na jesen, najverovatnije rezultirati manjim brojem hospitalizacija u poređenju sa prethodnim talasima virusa. Međutim, očekuje se ipak da će većina vlada u svetu da uvede određene restriktivne mere, kao npr, restrikcije u radu restorana, hotela, itd, ali se ne očekuje novo nediferencirano zaključavanje.

Povoljan razvoj ključnih pokazatelja u prvom delu godine rezultirao je našom odlukom da ponovo revidiramo našu prognozu rasta BDP-a sa 5,5% na 6,5% za celu godinu. usled značajnijeg pozitivnog uticaja: a) izvoza podstaknutog eksternom tražnjom i dosadašnjim dobrim rezultatima i b) privatne investicije podstaknute optimizmom i dinamikom vakcinacije, kao i naročito ubrzana dinamika infrastrukturnih projekata. Ekonomski rast u srednjem roku biće dodatno osiguran novim MMF aranžmanom koji cilja privatizaciju/restrukturiranje državnih preduzeća i strukturne reforme.

Monetarna politika

Izvršni odbor Narodne banke Srbije (NBS) očekivano je zadržao referentnu kamatnu stopu na nivou od 1,0% usled dobrih performansi visoko frekventnih indikatora i stabilne i niske bazne inflacije. Naime, iako su neke centralne banke CIE već povećale svoje ključne kamatne stope ili se spremaju da to učine, NBS nije sklona preuranjenom povećanju ključne kamatne stope, jer je procena da ne postoji dovoljno argumenata za takvu odluku. U narednom periodu očekuje se i usporavanje rasta inflacije na oko 3%, s tim što NBS očekuje da će inflacija pasti ispod 3% u K2 2022. godine, kada i mi očekujemo da će se ekonomija vratiti na pre-pandemijski obim funkcionisanja kapaciteta kako proizvodnje, tako i uslužnog sektora. Dalje, NBS prati i kretanje bazne inflacije prilikom donošenja odluka, a ona je izuzetno stabilna i niska u prethodnih pet meseci, što zajedno sa izuzetno stabilnim nivoom deviznog kursa potvrđuje naše očekivanje o odsustvu značajnih inflatornih pritisaka ove godine. Dalje, NBS ostaje zadovoljna rastom ekonomije koji je podržan Vladinim paketom podrške privredi, niskim kamatnim stopama i vidljivim oporavkom eksterne tražnje EU zemalja. Dinamična imunizacija podržava poverenje investitora i NBS očekuje da će to rezultirati rastom novih investicija i lične potrošnje. Odlučnost FED-a i ECB da ne krenu sa preuranjenim povećanjem referentne kamatne stope, tj. smanjenjem obima kupovine obveznica u slučaju ECB, i pored rasta ekonomije i inflacije, podržavaju NBS u odluci da kamatna stopa ostane nepromenjena. Mi zadržavamo projekciju kamatne stope od 1% do kraja godine, oslanjajući se na stav NBS da će svojim merama biti usmerena da podrži rast ekonomije, zaposlenosti i izvoza, kao i da niskim kamatama podrži ekonomiju od eventualnih posledica širenja novog talasa virusa od jeseni.

ECB je predstavila svoju novu strategiju monetarne politike. Očekivano, povećala je svoj cilj inflacije sa nešto manje od 2% na 2,0%. Poput Federalnih rezervi, ECB namerava da preduzme odlučniju akciju u slučaju kada inflacija padne ispod 2% nego u slučaju stope inflacije iznad 2%. Promena strategije ukazuje da je, za sada, kraj vrlo „labave“ monetarne politike daleko.

Inflacija je u junu usporila rast na 0,3% mesečno posle rasta od 0,5% mnm u maju, zahvaljujući usporavanju rasta cena hrane i bezalkoholnih pića (+0,0% mnm) posle rasta od 1,0% mnm u maju i cena odeće (+0,2% mnm) posle rasta od 0,8% mnm. Na godišnjem nivou, potrošačke cene su, kako smo i najavili, usporile dinamiku rasta na 3,3% posle 3,6% godišnje u maju. Razlog usporavanju rasta cena na malo bile su cene hrane i bezalkoholnih pića (+1,2%) usled pada cena voća (-11,8%) posle njihovog rasta od 2,4% godišnje. Cene transporta nastavile su snažan rast i u junu (+10,2%) posle rasta od 9,6% u maju, iako je manji efekat baze, ali najverovatnije podržan rastom obima transporta usled sezone godišnjih odmora. Bazna inflacija je ostvarila stopu rasta od 2% u junu, isto kao i u prethodnom mesecu. Smatramo da će inflacija nastaviti kretanje na sličnom nivou u narednim mesecima dok god se ekonomija ne vrati na nivo funkcionisanja kapaciteta pre krize, sa time što smatramo da su inflatorni rizici balansirani, uzevši u obzir stabilnost deviznog kursa, kao i niska i stabilna inflaciona očekivanja.