15 Sep 2021

Ekonomski izveštaj – septembar 2021

Uvodni pregled/Prognoze

Rejting agencija Fitch je potvrdila kreditni rejting Srbije na BB+ sa stabilnim izgledima. Potvrda rejtinga je rezultat kredibilne makroekonomske politike, relativno niske inflacije, viših deviznih rezervi i BDP-a po stanovniku u poređenju sa zemljama istog rejtinga. Otpornost ekonomije na pandemijski šok, ograničeno povećanje javnog duga i poverenje agencije u izglede fiskalne konsolidacije, takođe su podržali potvrdu rejtinga i stabilne izglede.

Međunarodni monetarni fond (MMF) je podelio 95,8% ukupne alokacije posebnih prava vučenja (SDR), što je 650 mlrd dolara, za podršku likvidnosti zemalja članica i borbu protiv pandemije koronavirusa i njenih posledica. Srbija je dobila 672,6 mln SDR-ova, što je 759,61 mln evra. Svakoj zemlji dozvoljeno je da ova sredstva troši u skladu sa svojim potrebama: povećanje deviznih rezervi, podmirivanje nekih skupljih dugova, itd. Dobijena sredstva NBS je usmerila na povećanje deviznih rezervi koje su na kraju avgusta iznosile 15,6 mlrd evra, što je najviši nivo deviznih rezervi od 2000. godine.

Trend rasta inflacije je prisutan već neko vreme u celom regionu CIE i naravno evro-zone gde je inflacija porasla sa 2,2% na 3,0% u avgustu i premašila inflacioni cilj ECB-a od 2%. Pored ukupne inflacije, rast je prisutan sada i kod bazne inflacije, koja je porasla sa 0,7% na 1,6%. Glavni razlozi su: a) uska grla u snabdevanju, odnosno nedostatak sirovina i poluproizvoda, koji već više od godinu dana koče industrijsku proizvodnju i podstiču rast troškova proizvodnje mnogih roba i b) cene nekih usluga sada ponovo rastu brže zbog ukidanja restrikcija i veće potražnje (npr. restorana, hotela, drugih usluga). Faktori odgovorni za snažniji zamah inflacije verovatno će potrajati neko vreme, ali se očekuje njihov smanjen uticaj 2022.

Gore pomenuti faktori rasta inflacije u evro-zoni odnose se i na rast domaće inflacije ove godine, ali i lokalni faktori daju doprinos (pad prinosa kod povrća usled suše i privremeni rast cena mesa usled veće potražnje i rasta cena stočne hrane). Ne očekujemo povećanje referetne kamatne stope ove godine, jer je bazna inflacija veoma stabilna prethodnih meseci, sa usporavanjem njenog rasta na 1,8% u avgustu i jasne komunikacije NBS-a da ima instrumente za adekvatan i blagovremen odgovor na tržišne promene, ali bez promene referentne kamatne stope.

Monetarna politika

NBS potvrdila nastavak ekspanzivnog pravca monetarne politike…cene mesa i povrća pogurale snažan rast inflacije na 4,3% u avgustu

Dobar sentiment visoko frekventnih indikatora podržan merama monetarne i fiskalne politike, podržao je odluku NBS-a da zadrži referentnu kamatnu stopu na 1%. Iako je inflacija ove godine nešto viša usled rasta cena nafte i hrane, NBS očekuje da će se inflacija ove godine kretati unutar cilja inflacije (3% +/- 1,5 pp), iako će ostati u gornjem delu inflacionog targeta. Što se tiče sledeće godine, NBS očekuje da će inflacija usporiti dinamiku rasta u drugoj polovini 2022. godine usled iščezavanja efekta ovogodišnjeg rasta svetskih cena primarnih proizvoda i troškovnih pritisaka u proizvodnji i transportu, da bi na kraju 2022. godine prešla u donju polovinu ciljanog raspona. Nadalje, odluka je podržana činjenicom da su inflaciona očekivanja niska i stabilna (oko centralne vrednosti ciljane inflacije), što se može reći i za baznu inflaciju (avgust: 1,8%). NBS ocenjuje pozitivno sentiment na globalnom tržištu zahvaljujući napretku u vakcinaciji stanovništva i podršci ekonomskih politika vodećih svetskih ekonomija. ECB ne planira promenu stepena ekspanzivnosti monetarne politike, dok u slučaju FED-a možemo očekivati najavu smanjenja obima kupovine obveznica u okviru programa kvantitativnih olakšica, što bi moglo uticati na priliv kapitala kod zemalja u usponu i kod nas, i zahteva opreznost domaće monetarne politike.

Veoma mirno kretanje inflacije na mesečnom nivou od maja meseca prekinuto je skokom potrošačkih cena u avgustu (+0,9% mnm). Rast su podržale cene hrane i bezalkoholnih pića (+2,0% mnm), nakon što su u julu pale za 0,9% mnm. Okidači su bile cene mesa, voća i povrća. U slučaju cena mesa, rast je podržan kako povećanom potražnjom za mesom, tako i smanjenom ponudom. Naime, ukidanje restrikcija sa jedne strane i najave širenja virusa od jeseni sa druge strane, podstakle su organizaciju raznih proslava tokom letnjih meseci i posledično povećale potražnju za mesom. Smanjena ponuda mesa se dešava zbog rasta troškova proizvodnje, tačnije rasta cena hrane za stoku (rast cena kukuruza i soje), pojave afričke svinjske kuge, usporavanje kretanja roba zbog pandemije i na kraju prisutnog trenda usporavanja rasta stočnog fonda. Prema nekim analitičarima, cene mesa bi mogle ostati povišene do kraja 2021. godine. Što se tiče cena povrća, zahvaljujući suši i izuzetno visokim temperaturama tokom leta, prinos mnogih vrsta povrća je značajno smanjen, čime je smanjena i ponuda. Cene ostale robe i usluga nisu imale tako izražen rast kao cene hrane. Iako je godišnja inflacija visoka od maja (3,6% godišnje), nivo se stabilizovao tokom juna i jula na 3,3%, jer su cene hrane izgubile dinamiku rasta. Međutim, u avgustu je došlo do ponovnog povećanja inflacije (+4,3%), što predstavlja najviši nivo od aprila/2017. godine (4%), a uticale su cene hrane i bezalkoholnih pića (+5,2%), odnosno cene mesa i povrća. Ono što je važno inflacija je unutar ciljane inflacije (3% +/- 1,5pp) i očekujemo da će na kraju godine biti u okviru targeta, jer se dobar deo rasta potrošačkih cena u avgustu odnosi na korekcije cena usled usaglašavanja ponude i potražnje posle ukidanja restrikcija.

Po prvi put, NBS je u svom saopštenju posle sastanka, najavila da će biti spremna za akciju u najkraćem mogućem roku između sastanaka, u slučaju izraženijih inflatornih pritisaka, odnosno adekvatnog prilagođavanja uslova likvidnosti dinara i odgovarajućeg ciljanja prosečne repo stope. NBS je naglasila da ima priliku za adekvatan i blagovremen odgovor na tržišne promene, ali bez promene referentne kamatne stope. Iako do sada nisu najavljene nikakve restrikcije, možemo očekivati određene blaže mere (u poređenju sa prolećnim merama) sa širenjem virusa, što u kombinaciji sa u velikom delu iskorištenim trećim paketom podsticaja za privredu i niskom baznom inflacijom koja usporava rast, podržava politiku niske kamatne stope. Naravno ovo važi u scenariju da inflacija ne ostane na ovom nivou duži vremenski period.