Krediti – šest stvari koje bi trebalo da znate

Kredit u finansijskom svetu ima različita značenja, ali se obično određuje kao pozajmica koja se otplaćuje na dogovoreni broj rata, najčešće sa kamatom.

Malo detaljnija definicija kaže da je kredit ugovor između poverioca (zajmodavca, onog ko daje kredit) i zajmoprimca (dužnika, onoga ko uzima kredit). Dužnik se obavezuje da će vratiti zajmodavcu kredit, najčešće uz kamatu koja predstavlja cenu za korišćenje pozajmljenog novca.

Bez obzira na to za koju se namenu kredit koristi, nakon odobrenja, kredit se isplaćuje na račun onoga kome je zahtev odobren ili na račun onoga od koga se nešto kupuje.

Pre podnošenja zahteva za, na primer, keš kredit, trebalo bi dobro razmisliti o tome kako se koristi odobreni novac. Ako se ne usmeri na adekvatne namene, kredit može postati poteškoća u upravljanju kućnim budžetom.

Koje su vrste kredita za stanovništvo?

Postoje različite vrste kredita za stanovništvo, a osnovna podela je na nenamenske i namenske. U nenamenske spadaju, na primer, keš krediti, a u namenske, na primer, kredit za automobil, stambeni kredit ili potrošački krediti. Na osnovu kredita moguće je refinansirati postojeća dugovanja, a zahtev se može podneti i potpuno onlajn.

Kreditiranjem mogu da se bave samo one institucije koje dobiju dozvolu finansijskog regulatora, u slučaju naše zemlje – Narodne banke Srbije.

Šta su glavnica i anuitet?

Kredit kao bankarski proizvod se sastoji od nekoliko različitih elemenata, a najčešće pominjani su glavnica, anuitet, kamatne stope, grejs period, učešće, depozit.

Glavnica je pozajmljeni novac, odnosno onaj iznos koji je banka odobrila. Kada se otplaćuje kredit, vraća se glavnica i kamata kao cena za korišćenje pozajmljenog novca.

Kredit se otplaćuje na određeni broj rata, uglavnom mesečno. Zato se najčešće u bankarskoj terminologiji za ratu koristi termin anuitet.

Anuitet se sastoji od glavnice i kamate i predstavlja mesečnu obavezu otplate kredita.

Za lakše praćenje otplate kredita, banke dostavljaju informaciju o iznosu koji je potrebno uplatiti po osnovu rate kredita do određenog roka. Većina banaka nudi mogućnost da se smanjenje ostatka duga po kreditu prati na mBanking ili eBanking aplikacijama.

Šta su nominalna i efektivna kamatna stopa?

Kamatne stope su izražene u procentima. Kod kreditiranja su uvek najvažnije dve kamatne stope – nominalna i efektivna kamatna stopa.

Nominalna kamatna stopa (NKS) je ona stopa po kojoj banka obračunava kamatu za ratu kredita. Sa druge strane efektivna kamatna stopa (EKS) predstavlja stvarnu cenu kredita koju korisnik treba da plati banci u vezi sa kreditom.

Efektivna kamatna stopa, pored nominalne kamatne stope, uključuje sve naknade i troškove koje klijent plaća banci za odobreni kredit i troškove u vezi sa sporednim uslugama koje predstavljaju uslov za korišćenje kredita, a koji su poznati u momentu iskazivanja te stope. Efektivna kamatna stopa omogućava klijentima da lakše sagledaju i uporede uslove pod kojima različite banke nude iste kredite. Više o kamatnim stopama u izdvojenom tekstu.

Šta je učešće za kredit, a šta depozit?

Učešće je iznos sredstava koji klijent treba da obezbedi kako bi kredit koji zahteva učešće bio odobren. U tom slučaju se iznos odobrenog kredita smanjuje za visinu učešća, čime se smanjuje i iznos redovne kamate – što znači da što je veće učešće, to će biti manja rata.

Za razliku od učešća, depozit je iznos sredstava koji klijent polaže u banci na ime obezbeđenja kredita, a koji banka vraća klijentu kada istekne ugovorna obaveza.

Koji su još bitni elementi kredita?

Pored navedenih, prilikom uzimanja kredita može se naići i na sledeće elemente koje je potrebno poznavati.

Grejs period je period počeka, tj. mirovanja u otplati glavnice kredita. U toku grejs perioda klijent ne plaća glavnicu kredita, dok banci plaća kamatu. Grejs period po pravilu uvećava mesečnu ratu, jer se u kraćem vremenskom periodu otplaćuje iznos kredita nego što bi se otplaćivao kada se ne bi koristio grejs period.

Zatezna kamata je ona kamata koju plaća dužnik ukoliko nije izmirio dugovanje u određenom roku. Visina stope zatezne kamate određena je posebnim zakonom – Zakonom o zateznoj kamati. Kako se navodi u tom Zakonu, dužnik koji zakasni sa plaćanjem novčane obaveze, duguje i zateznu kamatu na iznos duga do dana isplate.

Optimalan odnos kredita i prihoda

Uzimanje kredita je individualna stvar, ali postoje neke preporuke u pogledu optimalnog odnosa zaduženosti i prihoda.

Nizak odnos duga prema prihodu znači i dobro balansiranje kućnim budžetom.

Ako je taj odnos na, recimo, 20 odsto, to znači da 20 odsto mesečnog prihoda ide na otplatu mesečnih dugovanja. Visok koeficijent znači suprotno, odnosno da je dug preveliki. Taj odnos, u zavisnosti od nivoa zaduživanja, utiče i na kreditnu sposobnost.